Zahvaljujući svom geografskom položaju, bogatim prirodnim resursima, mješovitoj mediteranskoj i kontinentalnoj klimi, kao i snazi ljudskog kapitala, Balkan je u veoma povoljnom položaju sa značajnim komparativnim ekološkim prednostima. Uz dovoljno političke volje, intelektualnih kapaciteta, liderstva civilnog društva i odlučnosti da se uči iz prošlosti, zemlje regiona mogu izgraditi ekonomiju koja koristi obnovljivu energiju i koja će postati model za cijeli kontinent.

Ekonomski izazovi sa kojima se suočavaju zemlje Balkana predstavljaju priliku za reforme koje ne samo da mogu region staviti na pravi razvojni kolosijek, nego i revitalizirati i njegove mlade demokratije. Ljudi u regionu teže razvoju koji osigurava zaposlenje, garantira dostojanstven život, i promovira pravedno i mudro korištenje prirodnih resursa.

Region ne počinje od nule, kada je u pitanju saradnja u zajedničkoj ”zelenoj ekonomiji”, i Balkan Forum će raditi kako bi se olakšao nastanak i provođenje perspektivnih novih ideja i pomoglo da se mobiliziraju sredstva i investicije koje unaprijeđuju saradnju. Ugovor o energetskoj zajednici, potpisan u Atini 2005. godine je polazna tačka, jer pokazuje da region može podržati sporazume koji stvaraju integrirana tržišta na osnovu zajedničkih interesa i solidarnosti. To pokazuje da se Balkan može pripremiti ne samo da primi i dobro iskoristiti evropsku pomoć, nego i značajno doprinijeti stabilnosti, razvoju i nezavisnosti energetskog sektora Evropske unije.

Ljudski kapital je važan faktor ekonomskog rasta i razvoja i izvor komparativne prednosti. Zemlje Balkana će imati koristi od poboljšane konkurentnosti tržišta rada i povećanja ulaganja u oblasti  obrazovanja, nauke i tehnologije koji se osigurava stručan ljudski kapital.

Mada su u toku napori na poticanju regionalne trgovine i promociji razvoja privatnog sektora, veliki dio stanovništva i dalje je bez posla, što ograničava ekonomski razvoj, uvećava nejednakost, i vodi do slabljenja zajednice. Izazovi koji se moraju riješiti uključuju lošu koordinaciju između politika na polju obrazovanja i tržišta rada; dizbalansa između ponude i potražnje radne snage, što je povezano sa dizbalansom između postojećih i potrebnih vještina; neadekvatni sistemi za predviđanje kretanja na tržištu rada i zahtjeva u pogledu vještina; političke, birokratske i institucionalne prepreke za poduzetništvo, inovacije i formiranje novih preduzeća; nedovoljno razvijeno istraživanje i razvoj; i, između ostalog, prepreke za slobodno kretanje radne snage. Olakšavanje razvoja regionalnog tržišta rada će zahtijevati posebnu pažnju u pogledu usklađivanja sistema obrazovanja i stručne obuke širom regiona i unaprjeđenje istraživačkih kapaciteta u regionu.

Oslanjajući se na kompetencije koje postoje u regionu, Balkan forum ima za cilj mobilizaciju tješnje regionalne saradnje kako bi se promovirao razvoj ljudskog kapitala i poboljšalo funkcioniranje regionalnog tržišta. Time se pomaže izgradnji konsenzusa o prednostima fleksibilnijeg regionalnog tržišta koje je sposobno da se natječe u međusobno povezanoj globalnoj ekonomiji. Razvojne prakse ukazuju na to da koraci preduzeti na osnaživanju ljudskog kapitala, uz veću mobilnost radne snage i inkluzivne socijalne politike, mogu povećati ukupnu konkurentnost, ublažiti siromaštvo i ojačati upravljanje na svim nivoima.

Obrazovanje je temelj ekonomskog razvoja regiona i njegove integracije u evropsku i svjetsku zajednici. Bliska saradnja na praktičnim obrazovnim inicijativama može donijeti koristi koje poboljšavaju život i budućnost svih građana.

Iako postoji određeni broj aktuelnih nastojanja na rješavanju potreba u pogledu obrazovanja u regionu, specifični izazovi ostaju, kao što su poteškoće u priznavanju međudržavnih diploma, nizak nivo saradnje između univerziteta u regionu, kao i nedostatak programa na kojima bi se studenti pripremili za današnje najkonkurentnije poslove. Migracija obrazovanih ljudi u Zapadnu Evropu, koja je rezultat toga, lišava region vrijednih ljudskih resursa.

Balkanski forum ima za cilj pomoći u izgradnji moderne, poboljšane balkanske obrazovne zajednice, na temeljima njene bogate historije i kulture, koja će jednog dana postati sastavni deo evropske obrazovne zajednice.

Balkanski region je nadaleko priznat po svojoj impresivnoj morskoj obali, gastronomskom nasljeđu, kulturnim tradicijama i poljoprivrednim proizvodima koji privlače stotine hiljada posjetilaca svake godine. Ekonomska moć turizma se može proširiti kroz regionalne turističke inicijative koje slave kulturno naslijeđe i raznolikost Balkana, te poboljšati infrastrukturu regiona povezivanjem pojedinih zemalja. Takve inicijative bi obezbijedile finansijsku dobit ruralnim i urbanim sredinama širom regiona i ojačale veze među ljudima.

Da bi se iskoristile ove prilike, regionu je potrebno bolje obrazovanje javnosti o potencijalnim blagodatima zajedničkog turizma i o inicijativama koje su ekološki, ekonomski i kulturno održive. Poboljšanje regionalne infrastrukture bi također stvorilo uslove za bolji regionalni turizam, uključujući i željezničke linije za olakšavanje kretanja turista, regionalne inicijativa za obrazovanje i obuku, kao i lakše prekogranične migracije za osobe koje traže posao.

Balkanski forum želi postati katalizator za tješnju regionalnu saradnju na planu razvoja turizma i infrastrukture što će pomoći da se stvori vizija regionalnog razvoja turizma i promocije zajedničkog kulturnog naslijeđa, uz istovremeno slavljenje regionalnih raznolikosti.