RAZVOJ TURIZMA I INFRASTRUKTURE
Balkanski region je nadaleko priznat po svojoj impresivnoj morskoj obali, gastronomskom nasljeđu, kulturnim tradicijama i poljoprivrednim proizvodima koji privlače stotine hiljada posjetilaca svake godine. Ekonomska moć turizma se može proširiti kroz regionalne turističke inicijative koje slave kulturno naslijeđe i raznolikost Balkana, te poboljšati infrastrukturu regiona povezivanjem pojedinih zemalja. Takve inicijative bi obezbijedile finansijsku dobit ruralnim i urbanim sredinama širom regiona i ojačale veze među ljudima.
Da bi se iskoristile ove prilike, regionu je potrebno bolje obrazovanje javnosti o potencijalnim blagodatima zajedničkog turizma i o inicijativama koje su ekološki, ekonomski i kulturno održive. Poboljšanje regionalne infrastrukture bi također stvorilo uslove za bolji regionalni turizam, uključujući i željezničke linije za olakšavanje kretanja turista, regionalne inicijativa za obrazovanje i obuku, kao i lakše prekogranične migracije za osobe koje traže posao.
Balkanski forum želi postati katalizator za tješnju regionalnu saradnju na planu razvoja turizma i infrastrukture što će pomoći da se stvori vizija regionalnog razvoja turizma i promocije zajedničkog kulturnog naslijeđa, uz istovremeno slavljenje regionalnih raznolikosti.
PRISTUPI REGIONALNOM OBRAZOVANJU
Obrazovanje je temelj ekonomskog razvoja regiona i njegove integracije u evropsku i svjetsku zajednici. Bliska saradnja na praktičnim obrazovnim inicijativama može donijeti koristi koje poboljšavaju život i budućnost svih građana.
Iako postoji određeni broj aktuelnih nastojanja na rješavanju potreba u pogledu obrazovanja u regionu, specifični izazovi ostaju, kao što su poteškoće u priznavanju međudržavnih diploma, nizak nivo saradnje između univerziteta u regionu, kao i nedostatak programa na kojima bi se studenti pripremili za današnje najkonkurentnije poslove. Migracija obrazovanih t ljudi u Zapadnu Evropu, koja je rezultat toga, lišava region vrijednih ljudskih resursa.
Balkanski forum ima za cilj pomoći u izgradnji moderne, poboljšane balkanske obrazovne zajednice, na temeljima njene bogate historije i kulture, koja će jednog dana postati sastavni deo evropske obrazovne zajednice.
LJUDSKI KAPITAL I TRŽIŠTE RADA
Ljudski kapital je važan faktor ekonomskog rasta i razvoja i izvor komparativne prednosti. Zemlje Balkana će imati koristi od poboljšane konkurentnosti tržišta rada i povećanja ulaganja u oblasti obrazovanja, nauke i tehnologije koji se osigurava stručan ljudski kapital.
Mada su u toku napori na poticanju regionalne trgovine i promociji razvoja privatnog sektora, veliki dio stanovništva i dalje je bez posla, što ograničava ekonomski razvoj, uvećava nejednakost, i vodi do slabljenja zajednice. Izazovi koji se moraju riješiti uključuju lošu koordinaciju između politika na polju obrazovanja i tržišta rada; dizbalansa između ponude i potražnje radne snage, što je povezano sa dizbalansom između postojećih i potrebnih vještina; neadekvatni sistemi za predviđanje kretanja na tržištu rada i zahtjeva u pogledu vještina; političke, birokratske i institucionalne prepreke za poduzetništvo, inovacije i formiranje novih preduzeća; nedovoljno razvijeno istraživanje i razvoj; i, između ostalog, prepreke za slobodno kretanje radne snage. Olakšavanje razvoja regionalnog tržišta rada će zahtijevati posebnu pažnju u pogledu usklađivanja sistema obrazovanja i stručne obuke širom regiona i unaprjeđenje istraživačkih kapaciteta u regionu.
Oslanjajući se na kompetencije koje postoje u regionu, Balkan forum ima za cilj mobilizaciju tješnje regionalne saradnje kako bi se promovirao razvoj ljudskog kapitala i poboljšalo funkcioniranje regionalnog tržišta. Time se pomaže izgradnji konsenzusa o prednostima fleksibilnijeg regionalnog tržišta koje je sposobno da se natječe u međusobno povezanoj globalnoj ekonomiji. Razvojne prakse ukazuju na to da koraci preduzeti na osnaživanju ljudskog kapitala, uz veću mobilnost radne snage i inkluzivne socijalne politike, mogu povećati ukupnu konkurentnost, ublažiti siromaštvo i ojačati upravljanje na svim nivoima.
EKONOMSKI RAZVOJ, ENERGETIKA I ŽIVOTNA SREDINA
Zahvaljujući svom geografskom položaju, bogatim prirodnim resursima, mješovitoj mediteranskoj i kontinentalnoj klimi, kao i snazi ljudskog kapitala, Balkan je u veoma povoljnom položaju sa značajnim komparativnim ekološkim prednostima. Uz dovoljno političke volje, intelektualnih kapaciteta, liderstva civilnog društva i odlučnosti da se uči iz prošlosti, zemlje regiona mogu izgraditi ekonomiju obnovljive energije i postati model za cijeli kontinent.
Ekonomski izazovi sa kojima se suočavaju zemlje Balkana, predstavljaju priliku za reforme koje ne samo da mogu region staviti na pravi razvojni kolosijek, nego i revitalizirati i njegove mlade demokratije. Ljudi u regionu teže razvoju koji osigurava zaposlenje, garantira dostojanstven život, i promovira pravedno i mudro korištenje prirodnih resursa.
Region ne počinje od nule, kada je u pitanju saradnja u zajedničkoj ”zelenoj ekonomiji”, i Balkan Forum će raditi kako bi se olakšao nastanak i provođenje perspektivnih novih ideja i pomoglo da se mobiliziraju sredstva i investicije koje unaprijeđuju saradnju. Ugovor o energetskoj zajednici, potpisan u Atini 2005. godine je polazna tačka, jer pokazuje da region može podržati sporazume koji stvaraju integrirana tržišta na osnovu zajedničkih interesa i solidarnosti. To pokazuje da se Balkan može pripremiti ne samo da primi i dobro iskoristiti evropsku pomoć, nego i značajno doprinijeti stabilnosti, razvoju i nezavisnosti energetskog sektora Evropske unije.