Balkanski forum je u avgustu 2019. putovao u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, kako bi tražio područja sa značajnom kulturnom i prirodnom baštinom, turističkim potencijalom, koja su manje regionalno i međunarodno poznata. Naš cilj promovisanje raznolikog regiona Zapadnog Balkana bogatog resursima, i doprinošenje razvoju pozitivne slike i priče naglašavanjem različitih prilika za lokalni razvoj, podsticanjem ljudi širom regiona da istražuju lokalne resurse i ulažu u njihove lokalitete, i promovisanjem prednosti prekogranične i međusektorske saradnje u regionu.
Ovo putovanje bilo je prava inspiracija za nas, ne zato što ne znamo mnogo o regionu, već zato što smo nesvesni, kao što verujemo da su i mnogi u regionu, o različitim mestima, bogatom nasleđu, resursima i vrednostima koje imamo u našim zemljama, posebno gostoljubivost i ljubaznost ljudi – što je gotovo teško naći drugde u svetu. Na ovom putovanju upoznali smo osobe koje su se – nakon mnogo godina života i rada u Švajcarskoj, zapadnoj Evropi, Sjedinjenim Državama i drugde u svetu – vratile nazad u region i započele porodični posao.
Na ovim lokacijama, koje su delić bogatstva našeg regiona, obavili smo više od 20 intervjua s lokalnim proizvođačima i turističkim operaterima, i izneli važne perspektive stranih posetilaca – Belgijanca, Holanđana, Nemaca i Italijana – koji hvale ljude koji žive na ovim područjima za veliko gostoprimstvo i opisuju prirodu kao neverovatno zapanjujuću. Turista iz Belgije rekao je: „Albanija, Kosovo i Crna Gora su vrlo blizu naše zemlje, a opet vrlo daleko od naše stvarnosti”, dok je italijanski turista, kojeg smo sreli u Severnoj Makedoniji rekao: „Slično područjima u Italiji, ali s drugačijim ukusom”.
Prva mesta koja smo posetili bila su Prevalc i Rugova na Kosovu, s inspirativnom florom i faunom i prirodnim lepotama Šar planine, Ljuboten vrh, Albanske Alpe, Rugovsku klisuru, reke Drim i Bistricu, gde smo upoznali harizmatične osobe koje se bave porodičnim poslovima kao lokalni proizvođači i turistički operateri i nude ukusnu, lokalno proizvedenu organsku hranu, uključujući smeštaj i tradicionalno posuđe lokalnim i stranim posetiocima.
Nastavili smo do Vusanja (Vuthaj), Dailovgrada i Tuza u Crnoj Gori, gde su predivni predeli s jezerima, izvorima vode, rekama, klisurama i planinama neverovatni kao i obala zemlje, gde je procvat planinskog turizma postao izvrstan izvor zapošljavanja i lokalnog razvoja. Dok proizvođači poljoprivrednih proizvoda, povrća i semena snadbjevaju lokalna tržišta, glavni grad zemlje i gradove s poznatim plažama koje svake godine privlače stotine hiljada turista.
Potom smo imali zapanjujuće putovanje do Belša, Bulčize i Peškopije u Albaniji, duž krivudavog planinskog puta, sa mnogo reka, jezera, banja, tradicionalnih kuća takozvanih „kulla” i veličanstvenih pogleda, što pruža brojne prilike za lokalni razvoj u ovim oblastima. Predivne obale Albanije svake godine privlače stotine hiljade posetilaca tokom letnje sezone. Dok ozbiljna ulaganja u brzi razvoj planinskog, ekološkog, zdravstvenog i avanturističkog turizma brzo pretvaraju zemlju u top – celogodišnju – turističku destinaciju.
Od sela Rostuša to grada Velesa u Sjevernoj Makedoniji, bili smo svedoci neverovatne prirode i kulturne baštine i saznali za inovativne ideje u zemlji gdje IT sektor takođe dostiže svoj vrhunac.
U Prevalcu, lokalni proizvođači meda, mlečnih proizvoda, voća, lekovitog bilja, kao i ovčarstva, bave se porodičnim poslom i zapošljavaju 5-20 ljudi, prije svega članove porodice, ali takođe i ljude iz susednih sela, opština i zemalja. Neki od njih imaju dugu tradiciju koja traje i do 200 godina. To im pomaže da žive dostojno, zapošljavaju članove porodice i ostvaruju prihod za obrazovanje svoje dece i za rast njihovog poslovanja. Njihove prirodne i organske proizvode kupuju porodice, turisti, prodavnice i trgovačke kompanije na Kosovu i u regionu.
Gostinske kuće su nova i cvetajuća industrija na Kosovu i u regionu. Porodica Nikći u selu Hajle, koji je jedan od najlepših delova Rugovske doline, započela je ovaj posao pre nekoliko godina s jednom gostinskom kućom a proširila ga na pet, u kojima rade svi članovi ove porodice. Turistima poslužuju tradicionalno domaću hranu i poljoprivredne proizvode koje uzgaja domaćin, komšije i druge porodice koje žive u drugim selima Rugovske doline.
U Vusanju (Vuthaj), oblast kod Gusinja u Crnoj Gori, porodica Ulaj ima gostinsku kuću, skoro 200 godina staru tradicionalnu kuću takozvanu „kulla”gde stotine posetilaca iz različitih zemalja sveta bude smešteno svake godine. Tu smo upoznali porodicu iz Brisela koja je planinarila preko granice Albanije sa Crnom Gorom, i koja je opisala oblast kao neverovatno lepu sa čistim rekama, bogatom florom i faunom i čistim okruženjem, bez buke i velikih zagađivača.
U Danilovgradu, porodica Radonjić bavi se uzgajanjem bilja – povrća i cveća – gotovo 30 godina. Njihove biljke – oko pola miliona godišnje, kupuju lokalni poljoprivrednici, tri poljoprivredne apoteke u prelepim obalnim gradovima, i druge kompanije u Crnoj Gori.
Porodica Camaj u Tuzima svake godine uzgaja desetine tona dinje i lubenice, krompira, paprike, paradajza i kukuruza, koje pre svega kupuju lokalne prodavnice u Tuzima i glavnom gradu Podgorici, i lanac supermarketa i kompanija širom Crne Gore.
Belš je mala opština u centralnoj Albaniji, ne tako poznata po svojim prekrasnim 84 prirodnim jezerima, koja se brzo pretvara u važnu turističku destinaciju. Ozbiljna ulaganja od strane lokalnih vlasti u infrastrukturu i životnu sredinu imaju za cilj da pretvore Belš u mesto koje turisti moraju posetiti.
Bulčiza – opština u Albaniji, veoma je poznata po svojim rudnicima hroma, najvećem rezervatu hroma u Albaniji i jednom od najvećih u Evropi. Područje je takođe poznato i po starim tradicionalnim kućama takozvanim „kulla”, jedna dobro očuvana, stara više od 200 godina, u vlasništvu je porodice Hupi. Pretvorenа je u gostinsku kuću i privlači sve veći broj turista iz regiona i sveta.
Peškopi, grad u okrugu Dibra, na severoistoku Albanije, poznat je po svojim banjama, koje posećuju turisti pre svega iz drugih područja Albanije, sa Kosova, i iz Severne Makedonije, ali i iz Crne Gore i Srbije.
Dufski vodopad, blizu sela Rostuša, je neverovatan vodopad smešten u nacionalnom parku Mavrovo u severnom delu Severne Makedonije. Rostuša je malo mesto sa bogatom prirodnom i kulturnom baštinom i na korak od dobro poznatih banja, koje privlače neverovatan broj lokalnih i stranih posetilaca.
Grad Veles – smešten u centralnom delu Severne Makedonije – poznat je kao industrijski centar, a od skoro i kao lider u IT industriji. U Velesu, Dimče Ačkov promoviše bolji svet davajući lični primer kako se to može uz malo napora i gotovo bez novca. Dimče gradi eko selo pod nazivom Zeleno blaženstvo, koje je prilično jedinstven poduhvat na Zapadnom Balkanu, i poziva ljude da zajedničkim snagama grade bolji svet za sve zaštitom životne sredine, izgradnjom energetski efikasnih zemljanih kuća koristeći se i recikliranim materijalom, i živeći u skladu sa prirodom.