Mladi lideri iz Crne Gore, R. Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Srbije govore o vrijednostima, medijima i volonterizmu

U organizaciji Alfa Centra i Balkanskog foruma mladi lideri iz Crne Gore, R. Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Srbije razgovarali su o:

SRŽI/ZAJEDNIČKIM VRIJEDNOSTIMA I SUSTAVU VRIJEDNOSTI KOJIM SE VODE

Mladi lideri sa Balkana stavljaju naglasak na obitelj i tradiciju, solidarnost i osjećaj pripadnosti zajednici europskih građana. Putovanje/slobodno kretanje Europskom unijom je među glavnim faktorima da naša društva promjene mentalitet i način razmišljanja. Oni također razgovaraju o vrijednostima među mladim i starijim generacijama u našim društvima i ukazuju na zajedništvo i razlike i tvrde da su mlađe generacije liberalnije i pokretnije, ali možda nisu previše zabrinute zbog onoga što se događa u našim društvima, i njihovo sudjelovanje na izborima je slabo, ali u porastu. Za starije generacije važi da su također liberalne i optimističnije, te da će očekivati ​​od institucija da pronađu nekakva rješenja za probleme. Dok mlađe generacije razmišljaju kako pojedinačno pronaći rješenja, više individualni pristup. Međutim, izgradnja povjerenja s roditeljima i među različitim generacijama i zajednički rad ključni su za postizanje promjena u našim društvima.

Pogledajte ispod službeni trailer od 50 sekundi o VRIJEDNOSTIMA, a na kraju ove stranice cijeli razgovor o VRIJEDNOSTIMA, MEDIJIMA I VOLONTERIZMU.

NEOVISNOST MEDIJA, UTJECAJ, OBJEKTIVNOST

Na pitanje smatraju li se mediji neovisnim ili pod domaćim ili stranim utjecajem, sudionici ove debate tvrde da se to razlikuje od zemlje do zemlje. U nekim zemljama mediji su neovisni ili u velikoj mjeri neovisni, a u nekim od zemalja nisu i baš neovisni. Zajedničko većini zemalja je da vladajuće političke stranke i vlade (iako ovise od stranke do stranke i vlade do vlade) koriste ili pokušavaju koristiti nacionalnu televiziju/medije za vlastitu propagandu i da se smatra da su mediji ili za ili protiv određene političke stranke, kao opozicija ili provladina. Također se slažu da bi svi mediji trebali biti neovisni i da bi mladi ljudi/ljudi općenito trebali igrati ulogu kako bi to i bili.

Priča se da neovisni mediji (i novinari) ovise o financiranju, koje oni ne mogu osigurati niti prosperirati od onoga što zarade od čitatelja/gledatelja. Tako da se oni oslanjaju na sponzore koji mogu biti poslovni akteri povezani s političarima i političkim strankama koje mogu imati vlastite agende. Zbog toga se oni mogu cenzurirati i čak zauzimati stranu. Sudionici također tvrde da neki od njih nisu objektivni, populistički su i prave sadržaj koji provocira i stvara napetost. Kažu da neke od njih ne zanimaju dobre/pozitivne vijesti. Ali postoje alternativni, neki mali, dobri, lokalni mediji koji objavljuju kratke priče običnih ljudi u svoj javni prostor, ali i oni također ovise o financiranju. Veliki, uspostavljeni mediji, koje finansiraju vlade, dobri su u stvaranju sadržaja na jednostavan način koji je razumljiv običnim ljudima, dok se alternativni mediji ponekad trude da to učine. I, svi sudionici se slažu da su najveći problem lažne vijesti i dezinformacije.

MEDIJSKA PISMENOST

Na pitanje medijske pismenosti, sudionici smatraju da je ona u našim društvima niska, da bi trebali naučiti istražiti i prepoznati lažne vijesti i stvoriti vlastito mišljenje, a ne uvijek vjerovati onome što mediji stvaraju, čak ni medijima za koje misle da su dobri. Obrazovanje i usvajanje kritičkog razmišljanja među mladima smatra se izuzetno važnim, tako da oni uče da dovode u pitanje što mediji pružaju, a ne da očekuju da će im uvijek biti rečena istina. Ali da bi se ljudi trebali više solidarizirati s nekim malim, lokalnim, alternativnim medijima, kako financijski tako i pružanjem sadržaja i priča. Sudionici navode da praktičan, lak način za identificiranje lažne vijesti i dezinformacije, jeste pogledati više medija (3-5, po mogućstvu na različitim jezicima i iz različitih zemalja), kako biste usporedili ono što različiti mediji govore o istoj temi. Prije nego prihvatite neku informaciju zdravo za gotovo, uvijek je dobro provjeriti minimalno 2-3 izvora i što oni govore za istu stvar. Još jedan praktični korak za provjeru koliko neki članak/medij može biti vjerodostojan jeste da pogledate je li ime autora spomenuto u člancima/vijestima, i može li se na internet stranicama medija pronaći nekakva adresa, kontakt detalji i tko je posjeduje, kao što većina online medija ili web portala nema te podatke.

Pogledajte ispod službeni trailer od 54 sekunde o MEDIJIMA, a na kraju ove stranice cijeli razgovor o VRIJEDNOSTIMA, MEDIJIMA I VOLONTERIZMU.

ZNAČAJ VOLONTERIZMA I KOLIKO JE RAZVIJEN U NJIHOVIM ZEMLJAMA?

Poznato je da ljudi na Balkanu imaju kulturu pomaganja i solidarnosti, i da volontiranje donosi mnoge nagrade i mijenja čovjekov život. Pomaže da bolje shvati zajednice i društava i nagrađivanje, jer dajete i primate mnogo – podržavate i učite istovremeno. Volontiranje je također motivacija jer čini da se osoba osjeća dobro pomažući i mijenjajući život nekom drugom (u pozitivnom smislu). Na primjer, pomaganje djeci u nekim zajednicama da idu u školu, a da niste tamo, oni možda neće ići u školu. Naglašeno je također i da bi mladi i NVO više trebali pomoći starijima koji možda nemaju obitelj koja će se brinuti o njima, kao i da zaštite životinje.

Pogledajte ispod službeni trailer od 28 sekundi o VOLONTERIZMU, a na kraju ove stranice cijeli razgovor o VRIJEDNOSTIMA, MEDIJIMA I VOLONTERIZMU.

Pogledajte ispod cijeli razgovor o VRIJEDNOSTIMA, MEDIJIMA I VOLONTERIZMU